Muzej anđela u Varaždinu obilježio je u četvrtak 13. svibnja desetu obljetnicu svog postojanja. Osnovao ga je samostalni umjetnik – slikar Željko Prstec, već četrdeset godina istaknuti sudionik varaždinskog likovnog i kulturnog života. Prepoznatljivim i varaždinskoj umjetničkoj publici omiljenim slikarskim rukopisom posvetio se gotovo isključivo samo jednoj temi, anđelima. I postao poznat i tražen. Prstecovih anđela nalazimo po Varaždinu na mnogim mjestima.
Muzej anđela je prvi takav tematski muzej u Varaždinu i sjevernoj Hrvatskoj. Smješten je u najužem gradskom središtu u susjedstvu palače Prasynski – Sermage u kojoj je znamenita galerija slika Gradskog muzeja Varaždin. U prizemlju građanske kuće iz 19. stoljeća muzej je smješten u nekoliko manjih prostorija koje svojom skromnom veličinom u svakom posjetitelju bude osjećaj intimnosti s izloženim predmetima. Stoga je Muzej anđela postao omiljela postaja Varaždinaca i putnika namjernika.
Zamisao o osnivanju Muzeja Anđela tinjala je u Prstecovom duhu davno prije osnutka stvarne ustanove čiju desetu obljetnicu proslavlja. Njegov umjetnički rad već je i godinama obilježen geslom: Varaždin, grad u kojem anđeli spavaju. Tu je ideju vodilju Prstec i zaštitio autorskim pravom.
Postavši sad već priznatom varaždinskom kulturnom ustanovom ovaj muzej skuplja i izlaže umjetnička djela s temom anđela po općim pravilima muzejske struke poput ostalih javnih muzeja. Istovremeno je i prepoznato mjesto različitih kulturnih događanja. Tijekom desetogodišnjeg djelovanja u njemu su se, uz izložbe, zbivale brojne druge umjetničke aktivnosti, predavanja, tribine, koncerti, umjetničke radionice, književne večeri, kazališne predstave, projekcije filmova.
Djelovanje Muzeja anđela proširilo se i izvan zidova same ustanove. Prstec je i autor likovnih instalacija u javnom prostoru. Na pročelja nekih gradskih kuća postavio je plastički oblikovane likove anđela, a u prostoru između crkve svetog Ivana Krstitelja i palače Bužan u samom gradskom središtu i Anđelinjak s nekoliko desetaka lebdećih likova. Ova instalacija izazva opće zanimanje i oduševljenje Varaždinaca.
Obilježavajući desetu obljetnicu osnutka muzeja Prstec je pak u suradnji s grupom varaždinskih vezilja u gradskom parku izveo instalaciju s nazivom Gorući grm. Prema Prstercovom likovnom predlošku jedno su stablo obložili pletivom oblikujući starozavjetni biblijski prizor gorućeg grma koji plamti, ali ne izgara. Upečatljivo ostvarenje tzv. ulične umjetnosti !
Deseta obljetnica postojanja muzeja potvrđuje Prstecovu ustrajnost u ostvarivanju jedne lijepe zamisli unatoč svim poteškoćama privatnog vođenja jedne kulturne ustanove. Zaslužuje pohvalu!
Miroslav Klemm