Muzej anđela uskoro će ugostiti umjetnike iz susjedne Bosne i Hercegovine; akademskog slikara Halila Salčina
i pisca prof. Dr. Sci Ibrahima Kajana. Akademski slikar Halil Salčin predstavit će se sa izložbom
”Prizori iz Humske zemlje”. Halil slika olovkom, akrilom, kombiniranom tehnikom i kolažom.
”Prizori iz Humske zemlje” sastoje se od 20-ak slika, a ovaj mladi umjetnik, po prvi puta izlaže u Hrvatskoj.
Gostujuća izložba bit će dostupna za razgled do 16. studenog 2014.
Ibrahim Kajan pisac rodom je iz Mostara, a u Muzeju anđela predstavit će svoju putopisnu knjigu “Grad velike svjetlosti – Mostarske vedute”.
Ta je knjiga već promovirana u Hrvatskoj – u Karlovcu, ali i u Kanadi,a varaždinska će publika 12. studenog
moći saznati više o narodnoj predaji, povijesti i stavovima pisca prema povijesti Mostara.KAportal opisuje
”Grad velike svjetlosti” slijedećim riječima – ”riječ je o svojevrsnoj mješavini putopisa i ljetopisa, u kojem autor
istovremeno i kroz intiman i kroz povijesan pristup piše o svom rodnom zavičaju i djetinjstvu u Mostaru”.
Muzej anđela poziva sve zainteresirane na zanimljivo druženje u srijedu, 12. studenog 2014., od 18 sati nadalje.
PRIZORI IZ HUMSKE ZEMLJE HALILA SALČINA
Dr. Ibrahim Kajan
Mada je u Badanjskoj stijeni (pokraj Makovog Stolca) ugraviran prvi crtež u dubokoj prahistoriji, možda i prije 15-tak tisuća godina,
slikarstvo Bosne i Hercegovine je – igrom historije – najmlađe u našoj regiji. Pa ipak, Bosna i Hercegovina je kroz posljednjih stotinjak
godina dala svijetu likovnosti velike autore i velika djela – europska i svjetska u svakom pogledu… Ali, kroz tužno poraće, u našoj tužnoj
domaji, izrastao je i najmlađi naraštaj među kojima je niz imena koja su pronašla ili još traže svoj prostor pod suncem.
Jedan od mlađih autora, o kojem se tek u novije vrijeme probija glas u likovnu javnost, zove se Halil Salčin. Porijeklom je iz drevnog
Blagaja pokraj Mostara, odrastao pod sjenkom srednjovjekovnog Humskog grada, gdje živi i danas – pa to navodim ne samo iz puke
potrebe biografskog određenja, nego iz razloga u koji me nagovara snažna sugestija, „nijemi diktat“ s njegovih prosanjanih pejzaža i
sjenovitih veduta zlatnog doba Humske zemlje koji – gle ti tog čuda – u svojoj mediteranskoj užarenosti, traje neprekidno od početka
ovoga svijeta do naših malih i skromnih sudbina današnjeg dana…
Halilove vedute, u ovom ograničenom izboru, isijavaju svoje temeljno obilježje – bogatu, podjednako poetsku koliko i misaonu
perspektivu znanih ali i neuobičajenih motiva – Trvrtkovog i Ibrahim-pašinog Počitelja, mostarskog Starog mosta i na njemu
Potkujundžiluka, sutona grada Blagaja, snovitih panorama uokvirenih cedrovima ili zelenog raja Malog Polja, smaragdnih odsjaja rječica
Bune i Bunice u njihovom mitskom kontekstu. Halil slika u olovci i akriliku, kombiniranom tehnikom i kolažom.
Dvadesetak prizora iz Humske zemlje mladog umjetnika Halila Salčina, s vedutama uskovitlana sudara zbiljnih obrisa i prozračne imaginacije
– otvaraju nam svijet prizora koji nesporno nose visoku svijest o sebi, o historiji, pa bi bilo prikladno označiti te slike jedinstvenim
obilježjem mitskog semantičnog subjektivitita. Pod tim podrazumijevam priču i značenje koje diktira biće. U svakom od triju elemenata snažna
imaginacija pročišćava duhovne i vizualne relacije koje čovjekovo porijeklo rasprostiru između njegova zemaljskog zavičaja i kozmičkog,
božanskog porijekla. Šta bi bili prizori iz legendi ili obojeni legendom, kakvi su oni (duhovni) iz drevnog Blagaja, ili Počitelja, ili
Mostara i Stoca – zakriti zastorima kroz koje se naziru nestvarni obrisi nedovršene priče o ljepoti i tragediji, ili epske vedute sa
stolačkog Hrguda, s tvrđama Hercega Stjepana u koje nema ni ulaza ni izlaza, a pristupa im se iz nekih nevidljivih podzemnih ili zračnih,
nebeskih pravaca… što bi bili ti prozori – osim što jesu naše poetsko kozmičko mjesta božanskog i nezamjenjivog zavičaja, u kojem su
ljudi braća, kojim teku božanske vode, u kojem su trave ljekovite i nad kojim je nebo s milijun zvijezda i naših neraskidivih sudbina…
Halil Salčin je slikar u snažnom razvoju. Njegova poetska imaginacija koja čini prozračnim njegove baštinjene gradove u Humskoj zemlji,
pretvara ih u lirske pjesme baladičnog tona i baladične ispovijedi; pri tom se otkrivaju kao vizije nečega što je, istodobno, i
duboko kolektivno i prisno intimno.
Toliko za prvi susret u Varaždinu, u Muzeju anđela koji će nas, u svojoj milosti, dotaknuti svojom ljubavi i svojom Božanskom potporom.
Bilješka o slikaru:
Halil Salčin je rođen 6. IX. 1980., u Mostaru. Studirao je na likovnom odsjeku mostarske Pedagoške akademije.
Izložbe:
Koncept club Mostar, 2008.
Egipatsko dječije selo, Mostar 2011.
Novogradski dani kulture, Centar za kulturu Dobrinja, Sarajevo, 2013.
Centar za kulturu Mostar, Mostar 2013.
BIZ „Gazi Husrev-beg“, Toronto, Canada, 2014.
Toliko za prvi susret u Varaždinu, u Muzeju anđela koji će nas, u svojoj milosti, dotaknuti svojom ljubavi i svojom Božanskom potporom.
Mostar / Varaždin, studenog 2014.
Bilješka o slikaru:
Halil Salčin je rođen 6. IX. 1980., u Mostaru. Studirao je na likovnom odsjeku mostarske Pedagoške akademije.
Izložbe:
Koncept club Mostar, 2008.
Egipatsko dječije selo, Mostar 2011.
Novogradski dani kulture, Centar za kulturu Dobrinja, Sarajevo, 2013.
Centar za kulturu Mostar, Mostar 2013.
BIZ „Gazi Husrev-beg“, Toronto, Canada, 2014.
English