Mnogi bi od nas na pitanje „Imate li anđela u kući?“ odgovorili potvrdno. I to je najljepše što se ljudskom biću može dogoditi u susretu s drugim: anđeoska briga. No, rijetko tko bi od nas mogao potvrditi da posjeduje baroknog anđela u kući. Upravo takva obitelj obratila se Željku Prstecu, osnivaču Muzeja anđela, i ponudila mu da ih izloži.
Tajanstvena je i neistražena priča kako su četiri drvene skulpture anđela dospjele u varaždinski dom, ali možda će njihovo izlaganje upravo tijekom Noći muzeja rasvijetlili enigmu. Na sebi imaju urezanu godinu 1721. i može se pretpostaviti da potječu iz neke hrvatske barokne sakralne građevine, ali autor je nepoznat. Ipak, ta će četiri anđela još jednom posvjedočiti koliko je krilati ljudski lik i dalje fascinantan, u svakom prostoru i prilici.
Valja se prisjetiti da prema nekim istraživačima prvi povijesni prikaz ljudskog lika s krilima potječe iz pred-dinastičke ere u Egiptu. „Božica koja pleše“ s obala Nila bila je tako poznata i čarobna da je preuzima grčka umjetnost i prenosi je rimskoj.
No, kažu da su najdivniji i najmaštovitiji anđeli nastali u bizantskoj crkvenoj umjetnosti. I tako je bizantska anđeoska ikonografija tijekom srednjeg vijeka stigla i u umjetnost europskog zapadnog kruga. Pomalo se promijenila, ali upravo je tada jednom zauvijek u sve nas uklesana priča o anđelu svjetlosti i anđelu tame koja se pak utkala u doslovce svaki segment života. Potom su u baroku anđeli postali prpošniji i djetinjastiji, ali i sveprisutni.
Svi su čuli za kipara Giana Lorenza Berninija koji je isklesao vjerojatno najslavnije anđeoske likove. I dok je Bernini to radio u Italiji, netko vješte ruke i kiparske mašte načinio je tu negdje blizu i te četiri figure, izložene u Muzeju anđela. Kako god bilo, i bez obzira na to što je prikaz anđela, ljudskog krilatog lika, tijekom povijesti prošao kroz mnoge mijene u kulturama, jezicima, religijama, umjetnosti pa čak i komercijalizaciji, ipak vizualni dojam odolijeva vremenu. Krilati lik i dalje ima snagu da izazove čuđenje, emocije i nadahnuće, maštu i zapitanost. U svim kulturama i svim vremenima.
Muzej anđela će u Noći muzeja biti otvoren od 17 sati do dugo u noć, a posjetitelji će osim izložbe drvenih anđela iz 1721. godine i stalnog postava, moći pogledati svjetlosnu projekciju u vrtu te se okrijepiti ajngelekovim napitkom i ajngelekovim kolačecima koje će posluživati pravi anđeli.
English